Klima

Klima na zemlji se uvijek mijenja i u prošlosti se to događalo kao posljedica prirodnih čimbenika.

PROMJENA KLIME
Klima na zemlji se uvijek mijenja i u prošlosti se to događalo kao posljedica prirodnih čimbenika. Ali promjene koje se događaju od početaka 20 stoljeća koje traju i danas uglavnom su potaknute ljudskim ponašanjem, a tek u manjoj mjeri prirodnim mehanizmima u atmosferi.
Sunce zagrijava zemljinu površinu sunčevim zrakama,  zrake koje prođu kroz atmosferu zagrijavaju zemlju, kada se zemlja zagrije, emitira toplinu nazad kao infra crvene zrake( zemljina površina  reflektira 70 % sunčevog zračenja dospjelog na nju)  . Dio tih zraka koje ne pobjegnu nazad kroz atmosferu se apsorbira na stakleničkim plinovima koji se ponašaju kao „prekrivač“ iznad zemlje. Na taj način, staklenički plinovi zagrijavaju zemlju  i bez njih zemlja bi bila hladnija za 30 °C i život na zemlji bio bi potpuno drugačiji. Ali problem je u tome da se proizvodi  previše stakleničkih plinova koji apsorbiraju više topline i to previše zagrijava zemlju. Taj efekt se naziva globalno zatopljenje.
Jedan od glavnih stakleničkih plinova je Ugljični Dioksid ( CO2 ), koji nastaje kada izgara fosilno gorivo      ( ugljen, prirodni plin, naftni proizvodi)  i kada se sjeku i pale šume. Smanjenjem naše potrebe  za gorivom  i zaustavljanjem  pošumljavanja, smanjila bi se emisija stakleničkih plinova. To bi zauzvrat ograničilo negativne učinke na promjenu klime- i mala promjena u temperaturi ( manja od 1 °C ) je dovoljna da izazove promjene u količni kiša, oborina, u razini oceana i mora.

ŠTO SU STAKLENIČKI PLINOVI
Većina zemljine atmosfere je sačinjena od Dušika (78%) i Kisika (21%). Ali prisutni su i različiti tragovi drugih plinova u jako malim količinama, a neki od tih plinova reguliraju našu klimu. Vodena para (H2O), Ugljični dioksid ( CO2 ) , Metan ( CH4 ), Didušik oksid ( N2O) , ti plinovi su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima i oni izmješani u cjelokupnom sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko zemlje „ prekrivač“ .
CO2 zauzima veliki udio od tih plinova u tragovima i najvažniji je staklenički plin. Nalazi se u atmosferi  preko 4 milijarde godina.
-    Kroz milijune godina, CO2 je postepeno nestajao iz zemljine atmosfere, kada su rani organizmi razvili fotosintezu i zarobili CO2 kao ugljični materijal, što je u konačnici rezultiralo nastajanjem  nafte, ugljena i plina.
-    CO2 se i dalje oduzima iz atmosfere pomoću fotosinteze biljaka i razgradnji u vodi, pogotovo na površinama oceana.
-    U isto vrijeme CO2 se konstantno ispušta u atmosferu iz prirodnih izvora, kao što je truljenje biljaka, vulkanske erupcije, posljedica životinjskog disanja. Kada dođe u atmosferu  tamo ostaje 100 god.
-    Izgaranjem fosilnih goriva ispušta se CO2 koji je bio pohranjen milijunima godina, povećavajući koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi.
Pošumljavanje također ispušta ugljik koji je bio pohranjen u drveću i smanjivanjem površina pod šumama rezultira smanjenim oduzimanjem CO2 iz atmosfere.


Koncentracija CO2 u atmosferi je veća u sjevernoj atmosferi , gdje izgara i veća količina fosilnih goriva. Otkako je počela industriska revolucija, globalni nivo CO2 se povećao za 30%. Predviđa se da će do 2100 koncentracija CO2 udvostručiti od one prije industrijske revolucije, dok neki čak predviđaju da će se to desiti i puno ranije do 2045.

KOJE SU POSLJEDICE?
Globalno zagrijavanje može rezultirati promjenama u ponašanju vremena, sa više ekstremnijih vremenskih uvjeta, povećanim padalinama, povećanjem razne mora koje donosi veće opasnosti od poplava mnogih područja. Takve klimatske promjene mogu na mnoge načine utjecati  na naše zdravlje na poljoprivredu i na životinjski svijet. Poljoprivredne kulture koje smo do sada uzgajali bi se mogle promjeniti , povećala bi se upotreba pesticida, promjena klime i prirodnog staništa za brojne biljne i životinjske vrste koje se nebi mogle adaptirati ili migrirati u draga područja značila bi i njihovo izumiranje.  Blage zime značile bi razvoj i prijenos različitih bolesti  jer bi baktrije i drugi patogeni mogli preživjeti i na taj način se proširiti u područja na kojima ranije nisu mogli preživjeti. Povećana oboljenja zbog UV zraka  kao što su rak kože.

ŠTO SE PODUZIMA U VEZI PROMJENE KLIME?
Hrvatska se obvezala za smanjivanje CO2 za 20% do 2020. Razne incijative pokrenute su na nacionalnoj i lokalnoj razini
-    Osnovan je fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost , financira svojim sredstvima nacionalne energetske programe vodeći računa o postizanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije, sa ciljem očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređenja okoliša. Sredstva za financiranje djelatnosti fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda, posebno naknada motornih vozila i drugih onečišćivača okoliša
-    Osnovane su reginalne energetske agencije koje educiraju o energetskoj učinkovitosti, ekološkoj osvještenosti, potiču korištenje OIE.



ŠTO SVATKO OD NAS MOŽE UČINITI
Skoro polovica hrvatke emisije CO2 dolazi od malih stvari koje radimo svaki dan, kao što su ostavljanje upaljenog svijetla, previše potrošnja tople vode, prevruće grijanje zimi i hlađenje ljeti. Čineći relativno male promjene u svakodnevni život možemo napraviti značajni doprinos na promjenu klime. Svi mžemo doprnjeti.