REA - Kvarner

Osim toga, niskoenergetske kuće, u čiju skupinu spadaju i pasivne kuće pružaju visok stambeni komfor s ugodnom klimom tijekom cijele godine bez standardnih sustava grijanja i hlađenja, uz vrlo niske troškove na račun energenata.

VIŠE O NISKOENERGETSKIM KUĆAMA

Prema gruboj podjeli po postignutim uštedama u niskoenergetskoj kući se za zagrijavanje koristi svega 40 kWh/m2 godišnje, što je ekvivalent od 2,7 litara loživog ulja po m2 godišnje. Korak dalje ide pasivna kuća, kojoj je ime dao njemački arhitekt Wolfgang Weiss, koja godišnje troši svega 15 kWh/m2, što je ekvivalentno potrošnji od jedne litre loživog ulja po m2 stambene površine godišnje, odakle joj i često korišteni naziv: jednolitarska kuća. Korak dalje je i nulta kuća koja samostalno dostiže punu energetsku pokrivenost, a u nekim slučajevima može proizvoditi i viškove energije, te se u tom slučaju naziva energanom. Jedan od primjera energane jest i kuća g. Ljube Majdandžića u zagrebačkom naselju Špansko, koja s vremena na vrijeme isporučuje generiranu električnu energiju u elektroenergetski sustav.

U Njemačkoj, prema dostupnim podacima postoji preko 150.000 različitih pasivnih kuća, kako pojedinačnih domaćinstava i kuća u nizu ili manjih stambenih zgrada, što ne začuđuje budući da je u Njemačkoj realiziran sustav poticanja pasivne gradnje kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, a koji uključuje povoljne kredite i dodatne mjere poticanja.

U Austriji je tako, do sada realizirano oko tisuću pasivnih kuća, a prva u Hrvatskoj je sagrađena u Brestovju kraj Zagreba u realizaciji prof. Ljubomira Miščevića, a u vlasništvu g. Branka Mihaljeva. Ukupna cijena gradnje pokazala se 20% višom nego u slučaju klasične gradnje, a nakon isteka perioda amortizacije postignute uštede trebale bi se pokazati drastičnima.

Nažalost, u sustavu poticaja stanogradnje u Hrvatskoj, osim klasičnih poreznih olakšica za sada ne postoje direktni poticaji za izgradnju ovakvih niti sličnih objekata.

Glavna ideja pasivne gradnje je korištenje sunčeve energije za grijanje kuće u zimskom periodu i sprečavanje upada sunčevog zračenja u ljetnom periodu kako bi se smanjila potreba za hlađenjem.

NA POTROŠNJU ENERGIJE U KUĆI UTJEČU:

1. LOKACIJA
2. ORIJENTACIJA
3. OBLIK
4. SMJEŠTAJ I VELIČINA PROZORA
5. ROLETE
6. RASPORED PROSTORIJA
7. VEGETACIJA U OKOLICI

Pasivna kuća je dobro izolirana kuća koja godišnje troši oko 15 kWh/m2 ili 1 litru lož ulja po m2. Da bi to postigli, u ovisnosti o materijalu gradnje, toplinska izolacija kuće je 25-40 cm čime bi ukupni koeficijent prijelaza topline trebao biti U= 0,1 – 0,15 W/m2K.

 
 
Prozori koji se ugrađuju u pasivnoj kući su dvostruki ili trostruki, sa staklima.