REA - Kvarner

Prosječni građanin potroši dnevno oko 200-300 Lit pitke vode, od čega u prosjeku 40-80 Lit otpada na potrošnu toplu vodu temperature od 40°C do 60°C koja se uglavnom koristi za održavanje osobne higijene i pranje posuđa. U sezoni kada nema grijanja priprema PTV-a predstavlja pojedinačno najveći izdatak za energiju jednog kućanstva bez obzira koji se energent koristi. Učinkovita priprema i korištenje PTV-a može stoga znatno utjecati na smanjenje ukupnih troškova za energiju u kućanstvu.

 

Priprema potrošne tople vode električnom energijom

Potrošna topla voda se u velikom dijelu Hrvatske gdje nije dostupan plin zagrijava električnom energijom. Pri izboru električnog bojlera slijedite upute proizvođača i izaberite onaj koji odgovara broju članova u vašoj obitelji, odnosno prosječnoj dnevnoj potrošnji.
Redovito čistite kamenac s grijača u bojleru. Kamenac spriječava prijelaz topline s grijača na vodu pri čemu se troši više energije za zagrijavanje iste količine vode. Moderni električni bojleri imaju ugrađene „suhe“ grijače kojima je problem stvaranja kamenca uklonjen.
Vodu zagrijavajte po noći kad je niža cijena električne energije.
Električni bojler koristimo namješten na ekonomični rad, što podrazumijeva da je temperatura vode između 55 oC i 60oC. Obično upotrebljavamo vodu temperature 40oC što postižemo miješanjem tople i hladne vode.
Prilikom instalacije novog spremnika tople vode i/ili kotla bilo bi poželjno da je on što bliže mjestu potrošnje tople vode kako bi se smanjili gubici kroz cijevi.

Ukoliko nije tvornički izoliran obavezno izolirajte spremnik s toplom vodom, kao i cijevi do potrošnih mjesta.

Izaberite bojler koji ima dodatnu izolaciju radi smanjenja gubitaka topline, kao npr. poliuretansku toplinsku izolaciju debljine 100 mm.

 

Priprema potrošne tople vode kotlovima

U kućanstvima s više od 4-5 članova vodu je prikladnije pripremati na jednom centralnom mjestu te od tamo razvoditi do mjesta potrošnje. U tu se svhu najčešće koriste kotlovi na plin kojima se zagrijava voda u zasebnom spremniku.
Ukupnu je efikasnost sustava moguće podići korištenjem niskotemperaturnih i kondenzacijskih kotlova, dvostupanjskih plamenika ili plamenika s regulacijom snage (npr. 30-100%), te naposlijetku kombiniranjem kotlova sa solarnim kolektorima. Tu je još potrebno istaknuti da je pravilan odabir načina regulacije od izuzetnog značaja za postizanje maksimalno efikasnog rada kotla i cijelog sustava.

 

 

Priprema potrošne tople vode solarnim kolektorima

Praksa je pokazala da solarni kolektor po 1 m2 uštedi godišnje 750 kWh energije. Solarni sustav u ljetnom periodu zadovoljava potrebe tople vode 90-100%, u prelaznom periodu 50-70% te u zimskom periodu 10-25 %.

 

Priprema potrošne tople vode dizalicama topline

Dizalice topline se prvenstveno koriste u sustavima grijanja, međutim ako se radi o dizalici topline kod koje toplinu ne odvodimo zrakom, već vodom, ta toplina se može iskoristiti i za pripremu potrošne tople vode.
Za pripremu tople vode upotrebljavaju se manji uređaji nazivne snage od 2 do 12 kW i pogonske snage 0,6 do 5,2 kW. Upotrebom dizalica topline možemo smanjiti potrošnju energije za pripremu tople vode za 2/3. Nedostatak ovog sustava je viša početna investicija i ovisnost rada o električnoj energiji.

 

Spremnici potrošne tople vode

Prilikom instalacije novog spremnika tople vode i/ili kotla bilo bi poželjno da je on što bliže mjestu potrošnje tople vode kako bi se smanjili gubici kroz cijevi.

Ukoliko nije tvornički izoliran obavezno izolirajte spremnik s toplom vodom, kao i cijevi do potrošnih mjesta.

Izaberite bojler koji ima dodatnu izolaciju radi smanjenja gubitaka topline, kao npr. poliuretansku toplinsku izolaciju debljine 100 mm.

Zadatak spremnika je akumulacija topline potrebna da se osigura dovoljna količina tople vode te akumulacija topline onih energetskih izvora koji se mijenjaju s vremenom kao na primjer sunčeva energija.

Veličina spremnika ovisi o potrebi za toplom vodom i vrsti energetskih izvora.

Cijena spremnika ovisno o veličini se kreće od 3.500 do 8.000 HRK.

 

IZVOR: UNDP Poticanje energetske efikasnosti u hrvatskoj
LINK: UNDP EE:  www.energetska-efikasnost.undp.hr