Uz podršku Primorsko-goranske županije, nizom projekata, otok Unije zadnjih nekoliko godina kroči putevima energetske tranzicije, s ciljem povećanja kvalitete života njegovih žitelja, ali i privlačenja nekih novih, povremenih i stalnih, čime bi se spriječio trend depopulacije. Davne 1921. godine Unije su brojale gotovo 1000 stanovnika, a trenutno imaju svega 80-ak stalnih žitelja, dok se u ljetnim mjesecima ta brojka udeseterostruči, dajući otoku živost i mladost koja zimi nedostaje, no istovremeno izazivajući probleme s komunalnom infrastrukturom. Isti problemi muče većinu hrvatskih otoka koji žive od turizma, kako pronaći balans između otočnih potreba povećanih brojem turističkih noćenja te skromnijih potreba u ostatku godine, na način da infrastruktura i njeno održavanje budu ekološki i ekonomski održivi.
Županijskim pilot projektom „Unije – samoodrživi otok“ nastoji se stoga adresirati niz izazova u području poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture, čime se želi potaknuti cjelogodišnja samoodrživost otoka Unije, ne samo u smislu energetike, nego i općenito održivog i samodostatnog života na otoku.
Kao značajna investicija za budući razvoj otoka, u suradnji s HEP-om pokrenut je projekt izgradnje zemljane fotonaponske elektrane na otoku snage do 1 MW na koju će se nadovezati i baterijski sustav za skladištenje proizvedene energije čime se planira u značajnoj mjeri pokriti cjelogodišnje potrebe otoka za električnom energijom i unaprijediti sigurnost opskrbe energijom ove krajnje točke Lošinjskog arhipelaga. Baterijski sustav realizirat će se kroz projekt INSULAE, u kojem sudjeluje REA Kvarner, a koji je financiran sredstvima iz EU programa Obzor 2020. Kroz projekt INSULAE na Unijama se uz vodstvo partnera Ericssona Nikole Tesle d.d. provodi niz inicijativa u području pametnog upravljanja energijom, dok Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. predvodi aktivnosti iz područja pametne vodoopskrbe. Planirani iznosi investicija, gledajući po glavi stanovnika, čine ga vjerojatno najpropulzivnijim otokom na Jadranu, no izazovi tu ne staju.
Instalacija solarne elektrane i baterijskog spremnika energije na Unijama jedan je od prvih takvih projekata u Republici Hrvatskoj kojeg su omogućili stanovnici otoka Unije u suradnji s predstavnicima znanosti, privrede i lokalne uprave – i upravo je to ključno. Sama tehnologija nije dovoljna, a tehnološki napredak ne donosi per se i društveni prosperitet. Za uspjeh je ključno prihvaćanje - kako bi investicije zaživjele, one moraju biti prihvaćene od strane mještana.
Svima je već vjerojatno poznata priča o energetskoj revoluciji na danskom otoku Samsø. Samsø je klimatski neutralan, žitelji ne zagađuju zrak, proizvode više energije nego što im treba. Mali otok na Baltiku je klimatski pionir, a svega toga na Samsou ne bi bilo bez otočana koji su bili spremni na promjene. Vodič tog danskog pothvata, čuveni Soren Hermansen, upitan kako su mještani otoka Samsø koji su po prirodi skeptični ljudi ipak prihvatili taj novi zaokret, dao je znakovit odgovor: Projekt samoodrživog otoka Samsø nije zapravo bio nikakav novitet, već samo ustrajanje na održivosti, pametnom upravljanju i njegovanju prirodnih resursa, što je nešto što otočani itekako dobro znaju.
Kao što održivost za otočane nije nešto novo i nepoznato, tako i priča o ulaganju u energetsku i vodnu infrastrukturu na otoku nije samo priča o pametnom otoku, već baza za daljnji rast kvalitete života na otoku. „Ta instalacija i svi ti uređaji mogu biti dobar poticaj da svi mi na neki način dobijemo neku veću dobit, da se stvori šira priča na cijelom lošinjskom arhipelagu, otvore novi poslovi, pokrenu istraživanja, dovedu mladi ljudi, ljetne škole i radionice“, ističe izv. prof. dr. sc. Goran Krajačić sa zagrebačkog Fakultet strojarstva i brodogradnje – partnera na EU projektu INSULAE.
Očekuje se da će takav projekt donijeti barem jedno novo radno mjesto te nekoliko povremenih radnih mjesta na otoku Unije kako bi se moglo upravljati i održavati postrojenje.
Solarna elektrana od 1 MW će biti dovoljna za pokrivanje više od trostruke ukupne godišnje potrošnje električne energije na otoku Unije, a ostatak će se koristiti za punjenje baterijskog spremnika kako bi se energija sunca mogla koristiti i u večernjim satima kada sunce zađe. Ovime će otok Unije značajno smanjiti svoju ovisnost o kabelu koji služi za uvoz energije te će stanovnicima i turistima otoka Unije uvijek biti zagarantirana čista, pouzdana i zelena energija neophodna za funkcionalnost otoka.
Zajedničko vođenje solarne elektrane i baterijskog spremnika će biti izvedeno atraktivnom naprednom tehnologijom čime će ovo postrojenje biti moguće iskoristiti i u turističke svrhe tijekom ljetnih mjeseci čime će turistički sadržaj otoka biti obogaćen. U ostalim periodima godine, postrojenje će posjećivati studenti tehničkih fakulteta kao i stručnjaci koji će istu tehnologiju željeti primijeniti u svojim krajevima i otocima.
Instalacija solara i baterijskog spremnika predstavlja zapravo sjajan primjer lokalnog djelovanja koje se uklapa u globalan pokret zelene tranzicije prema održivom društvu i ekonomiji čime otok Unije preuzima ulogu vođe u energetskoj tranziciji i predstavlja putokaz prema boljoj budućnosti što će rezultirati daljnjim interesom za buduće investicije u razvoj otoka.
„Nama ne treba sunčana elektrana, nama treba liječnik“, reći će neki mještani Unija. I djelomično će biti u pravu, no riječ je o beskonačnoj petlji. Za privući mlade na otok, pa tako i liječnike i sve druge profesije, na trajnoj bazi umjesto jednokratnog službenog posjeta, potrebno je podići kvalitetu života. Sigurna opskrba vodom i električnom energijom zasigurno je preduvjet, kao i širokopojasni Internet i tehnološki servisi bez kojih je suvremeni život teško zamisliv. Uz već iskazanu potporu lokalnog stanovništva, pred Unijama je budućnost pametnog otoka, a vjerujemo da će primjer Unija slijediti i drugi mali otoci na Kvarneru i šire.
Izvor: Green.hr
Županijskim pilot projektom „Unije – samoodrživi otok“ nastoji se stoga adresirati niz izazova u području poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture, čime se želi potaknuti cjelogodišnja samoodrživost otoka Unije, ne samo u smislu energetike, nego i općenito održivog i samodostatnog života na otoku.
Kao značajna investicija za budući razvoj otoka, u suradnji s HEP-om pokrenut je projekt izgradnje zemljane fotonaponske elektrane na otoku snage do 1 MW na koju će se nadovezati i baterijski sustav za skladištenje proizvedene energije čime se planira u značajnoj mjeri pokriti cjelogodišnje potrebe otoka za električnom energijom i unaprijediti sigurnost opskrbe energijom ove krajnje točke Lošinjskog arhipelaga. Baterijski sustav realizirat će se kroz projekt INSULAE, u kojem sudjeluje REA Kvarner, a koji je financiran sredstvima iz EU programa Obzor 2020. Kroz projekt INSULAE na Unijama se uz vodstvo partnera Ericssona Nikole Tesle d.d. provodi niz inicijativa u području pametnog upravljanja energijom, dok Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. predvodi aktivnosti iz područja pametne vodoopskrbe. Planirani iznosi investicija, gledajući po glavi stanovnika, čine ga vjerojatno najpropulzivnijim otokom na Jadranu, no izazovi tu ne staju.
Instalacija solarne elektrane i baterijskog spremnika energije na Unijama jedan je od prvih takvih projekata u Republici Hrvatskoj kojeg su omogućili stanovnici otoka Unije u suradnji s predstavnicima znanosti, privrede i lokalne uprave – i upravo je to ključno. Sama tehnologija nije dovoljna, a tehnološki napredak ne donosi per se i društveni prosperitet. Za uspjeh je ključno prihvaćanje - kako bi investicije zaživjele, one moraju biti prihvaćene od strane mještana.
Svima je već vjerojatno poznata priča o energetskoj revoluciji na danskom otoku Samsø. Samsø je klimatski neutralan, žitelji ne zagađuju zrak, proizvode više energije nego što im treba. Mali otok na Baltiku je klimatski pionir, a svega toga na Samsou ne bi bilo bez otočana koji su bili spremni na promjene. Vodič tog danskog pothvata, čuveni Soren Hermansen, upitan kako su mještani otoka Samsø koji su po prirodi skeptični ljudi ipak prihvatili taj novi zaokret, dao je znakovit odgovor: Projekt samoodrživog otoka Samsø nije zapravo bio nikakav novitet, već samo ustrajanje na održivosti, pametnom upravljanju i njegovanju prirodnih resursa, što je nešto što otočani itekako dobro znaju.
Kao što održivost za otočane nije nešto novo i nepoznato, tako i priča o ulaganju u energetsku i vodnu infrastrukturu na otoku nije samo priča o pametnom otoku, već baza za daljnji rast kvalitete života na otoku. „Ta instalacija i svi ti uređaji mogu biti dobar poticaj da svi mi na neki način dobijemo neku veću dobit, da se stvori šira priča na cijelom lošinjskom arhipelagu, otvore novi poslovi, pokrenu istraživanja, dovedu mladi ljudi, ljetne škole i radionice“, ističe izv. prof. dr. sc. Goran Krajačić sa zagrebačkog Fakultet strojarstva i brodogradnje – partnera na EU projektu INSULAE.
Očekuje se da će takav projekt donijeti barem jedno novo radno mjesto te nekoliko povremenih radnih mjesta na otoku Unije kako bi se moglo upravljati i održavati postrojenje.
Solarna elektrana od 1 MW će biti dovoljna za pokrivanje više od trostruke ukupne godišnje potrošnje električne energije na otoku Unije, a ostatak će se koristiti za punjenje baterijskog spremnika kako bi se energija sunca mogla koristiti i u večernjim satima kada sunce zađe. Ovime će otok Unije značajno smanjiti svoju ovisnost o kabelu koji služi za uvoz energije te će stanovnicima i turistima otoka Unije uvijek biti zagarantirana čista, pouzdana i zelena energija neophodna za funkcionalnost otoka.
Zajedničko vođenje solarne elektrane i baterijskog spremnika će biti izvedeno atraktivnom naprednom tehnologijom čime će ovo postrojenje biti moguće iskoristiti i u turističke svrhe tijekom ljetnih mjeseci čime će turistički sadržaj otoka biti obogaćen. U ostalim periodima godine, postrojenje će posjećivati studenti tehničkih fakulteta kao i stručnjaci koji će istu tehnologiju željeti primijeniti u svojim krajevima i otocima.
Instalacija solara i baterijskog spremnika predstavlja zapravo sjajan primjer lokalnog djelovanja koje se uklapa u globalan pokret zelene tranzicije prema održivom društvu i ekonomiji čime otok Unije preuzima ulogu vođe u energetskoj tranziciji i predstavlja putokaz prema boljoj budućnosti što će rezultirati daljnjim interesom za buduće investicije u razvoj otoka.
„Nama ne treba sunčana elektrana, nama treba liječnik“, reći će neki mještani Unija. I djelomično će biti u pravu, no riječ je o beskonačnoj petlji. Za privući mlade na otok, pa tako i liječnike i sve druge profesije, na trajnoj bazi umjesto jednokratnog službenog posjeta, potrebno je podići kvalitetu života. Sigurna opskrba vodom i električnom energijom zasigurno je preduvjet, kao i širokopojasni Internet i tehnološki servisi bez kojih je suvremeni život teško zamisliv. Uz već iskazanu potporu lokalnog stanovništva, pred Unijama je budućnost pametnog otoka, a vjerujemo da će primjer Unija slijediti i drugi mali otoci na Kvarneru i šire.
Izvor: Green.hr
Copyright © 2024. Regionalna energetska agencija Kvarner, Sva prava pridržana
Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije kako bi vam pružila najbolje korisničko iskustvo, uključujući personalizaciju oglašavanja i sadržaja. Postavke kolačića možete podesiti u svojem web pregledniku. Klikom na 'Prihvaćam', pristajete na korištenje kolačića.