09.01.2020

Krk među 10 energetski održivih otoka Europske unije

Tajništvo za čistu energiju EU otoka (Clean Energy for EU Islands Secretariat) uvrstilo je otok Krk među deset najboljih primjera dobre europske prakse vezane uz energetsku učinkovitost i pametne otoke, odnosno regije. Među deset najboljih, osim Krka, uvršteni su nizozemski Ameland, irski Aranski otoci, portugalski Azori, škotski Isle of Gigha, švedski Gotland, španjolska Menorca, talijanska Pantelleria, danski Samsø i grčki Tilos.

U dokumentu EU islands in the energy transition - A catalogue of good practices navodi se da otoci diljem EU već više od 20 godina predvode pionirsku energetsku tranziciju te ostalim otočnim i kopnenim zajednicama danas pružaju impresivan niz nadahnjujućih projekata. Neki su otoci uspjeli razviti svoje znanje tijekom proteklih desetljeća, dok drugi tek započinju svoje procese. Kako bi se tim otocima pomoglo u razvoju i stjecanju znanja, Tajništvo za čistu energiju EU otoka odabralo je nekoliko najznačajnijih primjera dobre prakse.

Za otok Krk se u dokumentu, između ostalog, navodi da je 2012. objavio svoju strategiju Otok s nultom stopom emisije CO2, i to s ciljem da postane prvi ugljično neutralan i energetski samodostatan otok na Mediteranu. Također, otok Krk je priredio i studiju za razvoj vjetrenjača i integraciju solarnih elektrana, a primjenom LED tehnologija smanjena je potrošnja električne energije s 1,02 mil. kWh u 2010. godini na 734.864 kWh u 2018. godini. Kako promet uzrokuje 53% emisija ugljikovog dioksida, na otoku Krku instalirano je 12 punjača za 24 električna vozila i osam punjača za 80 električnih bicikala. Na otoku Krku od 2012. godine djeluje i Energetska zadruga, a nedavno su osnovane dvije tvrtke za upravljanje energetskom tranzicijom: Otok Krk Energija d.o.o. koja će koordinirati proces prijenosa energije te Smart Island Krk d.o.o. koja će se usredotočiti na pametne procese i digitalizaciju otočkih aktivnosti. Otok Krk Energija razvila je solarnu elektranu snage 5 MW, nudeći suvlasništvo lokalnom stanovništvu i tvrtkama.

Također, navodi se kako su lokalne vlasti 2018. godine usvojile ažuriranu inačicu vlastite Strategije razvoja nulte emisije CO2 kao poticaj za integrirani i održivi razvoj otoka. Provodi se dugoročni socio-ekonomsko razvojni plan otoka, s posebnim naglaskom na uštede energije povećanjem energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije (vjetra, sunca i bioplina). Strategija u sljedećih dvadeset godina predviđa instalaciju fotonaponskih sustava na krovovima snage oko 36,8 MWp, fotonaponske sustave na tlu snage 4 MWp te vjetroelektrana snage 25,2 MW, kao i bioplinska postrojenja snage 250 KWel.

Investicija u vrijednosti od 89,65 milijuna eura trebala bi Krk učiniti energetski neovisnim otokom. Također, navodi se kako se na Krku planira osnovati edukacijski centar koji će pružati informacije o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, zgradama, prijevozu, uštedama vode i odvodnji te će služiti kao nacionalni hub energetske tranzicije.


(izvor: www.grad-krk.hr)